O Kinoteci | Kronologija Kinoteke | Program filmske klasike | Art film

Kinoteka Zlatna vrata utemeljena je 1971. godine i od tada kontinuirano djeluje u Pučkom otvorenom učilištu Split (ex Narodno sveučilište) svojim temeljnim programom - programom Filmske klasike. Pokretanje Kinoteke nastavak je bogate filmske tradicije započete djelom Josipa Karamana, osnivača prvog kina u Splitu i našeg prvog snimatelja, a nastavljeno osnivanjem i djelatnošću Kino kluba Split iz kojeg su iznjedreni brojni redatelji, snimatelji, filmski zanesenjaci.

Idejni začetnik i pokretač Kinoteke Ivan Martinac, redatelj istančane osjetljivosti, originalni stvaratelj, veliki poznavatelj filma koji je svojim brojnim filmovima povezao svoje dvije velike ljubavi - film i Split, pokretanjem programa Filmske klasike omogućio je generacijama splitske mladeži druženje s filmom kao umjetnosti.

Temeljni ciljevi realizirani su u brižljivo oblikovanim programima koje su pored Martinca godinama uspješno realizirali: prof. Vedran Gligo, svestrani intelektualac, klasičar i filmski zanesenjak, prof. Svemir Pavić, koji je svoje bogato poznavanje filma ugradio u programe koje je oblikovao i do kraja svog života bdio nad Kinotekom i zalagao se da se ona održi i najuspješnija voditeljica Kinoteke gospođa Milka Barać čije je voditeljstvo obilježeno zlatnim godinama Kinoteke.

Prema zapisima, koje nam je u nasljedstvo ostavio Ivan Martinac, program Filmske klasike započeo je krajem 60 - ih, kad su se u starom kinu na prostoru iza katedrale povremeno prikazivali umjetnički vrijedni filmovi, a kontinuitet Kinoteke započeo je 1971.

Namjera utemeljitelja, prikazati najvrjednija ostvarenja u povijesti filmske umjetnosti i tako gledateljima približiti film kao umjetnost realizirana je brižljivo i stručno oblikovanim programima Filmske klasike, koje je u "zlatnim godinama" Kinoteke (1971.-1985.) bilo moguće ostvariti zahvaljujući bogatom fundusu Jugoslavenske kinoteke u Beogradu. To je razdoblje kada Kinoteka bilježi najveći broj članova posebice iz redova splitske mladeži, vrijeme u kojem su sve projekcije rasprodane i kada dvorana Kinoteke postaje kultno mjesto.

Za sveukupnu djelatnost Kinoteke koja je u to vrijeme u potpunosti ispunjavala svoju temeljnu odgojno, obrazovnu i kulturnu ulogu, Kinoteka Zlatna vrata je dobila Nagradu grada Splita.

Sredinom 80 - ih godina vodstvo u kinoteci preuzima gospodin Ljubo Šperkov koji ustraje na zacrtanim programima, pokreće Školsku kinoteku i organizira predavanja iz povijesti i teorije filma.

Krajem 80 - ih godina opada interes za program Kinoteke, nove generacije okreću se novim medijima, a kriza programa i kriza gledatelja kulminira početkom 90 - ih godina, kada nametnutim nam ratom dolaze u pitanje svi kulturni programi. U to vrijeme dolazi do prekida suradnje s Jugoslavenskom kinotekom u Beogradu, pa su se sastavljači programa koristili osiromašenim fundusom Hrvatske kinoteke i Filmoteke 16 iz Zagreba.

Godine 1992. mjesto voditeljice Kinoteke preuzima Jasna Pervan, svjesna vrijednosti Kinoteke za grad Split, posebice rezultata koje su ostvarili prethodnici, teži osnovnom cilju održanja Kinoteke brojnim problemima usprkos. Uz vidnu podršku djelatnika narodnog sveučilišta počinje borba za održanje programa Filmske klasike. Zahvaljujući razumijevanju i pomoći zagrebačkih kolega uspjeli smo oblikovati program Filmske klasike i održati djelatnost Kinoteke u godinama Domovinskog rata i danas s ponosom možemo kazati da se i u tim teškim vremenima program Filmske klasike odvijao redovito - ni jedna projekcija nije otkazana.

Krajem devedesetih nastavljamo s ranije uspostavljenom suradnjom s kulturnim centrima i veleposlanstvima europskih zemalja preko kojih osiguravamo kvalitetan program koji od tog vremena oblikujemo po autorskim ciklusima najvrjednijih europskih autora.

Sveukupna djelatnost Kinoteke sadržana je u publikaciji "30 godina filmske klasike" (1971. - 2001.) koja sadrži podatke o kontinuiranom djelovanju i ukupnoj realizaciji 1269 programa: prikazali smo 924 filma, predstavili 375 autora iz 24 nacionalne kinematografije. Taj broj povećao se u proteklim godinama i bližimo se 1500. programu čime se ne može pohvaliti niti jedna dvorana u Hrvatskoj.

Program filmske klasike temeljni je program Kinoteke, ali nije jedini. Svjesni odgojne i obrazovne uloge Kinoteke, posebno činjenice da novim generacijama treba približiti filmsku umjetnost, Kinoteka je svoju temeljnu djelatnost proširila brojnim izvanrednim programima u kojima pretežu programi kulturnih centara i veleposlanstava europskih zemalja preko kojih pratimo i recentna filmska zbivanja. Raznovrsnosti i kvaliteti programa Kinoteke pridonijele su i četiri Revije filmova Europske unije, programi Međunarodnog festivala novog filma i videa, koji se od 1996. godine redovito održava u našoj Kinoteci.

Posebnu pozornost Kinoteka pridaje promidžbi hrvatskog filma. Programe hrvatske filmske klasike i suvremene i suvremene hrvatske filmske produkcije ostvarujemo zahvaljujući uspješnoj suradnji s Hrvatskom kinotekom, Hrvatskim filmskim savjetom, Kino klubom Split i mnogim drugim institucijama. U našoj dvorani svake godine repriziramo Dana hrvatskog filma iz Zagreba. Svjesni velike tradicije filma u Splitu posebice doprinosa splitskih autora hrvatskom i europskom filmu, redovito organiziramo retrospektive filmova splitskih majstora filma, ostvarenja mladih redatelja, programe Kino kluba Split i dr.

Djelatnost Kinoteke održava se i u suradnji s brojnim institucijama: Hrvatskom kinotekom, Hrvatskim filmskim savezom, Goethe institutom Zagreb, Francuskim institutom, Britanskim savjetom, Talijanskim kulturnim centrima i veleposlanstvima: Republike Poljske, Republike Češke, Republike Mađarske, Kraljevine Švedske, Kraljevine Španjolske - našim suradnicima i prijateljima koji su nam osigurali kvalitetne programe i podržali nas u našim nastojanjima da ustrajemo u programu Filmske klasike i održimo Kinoteku.

Ponosimo se ostvarenim rezultatima posebice činjenicom da Kinoteka i njezin program traje, brojnim problemima usprkos, dugih 35 godina i jedina je institucija sa strogo oblikovanim kinotečnim programom u Hrvatskoj. Utemeljena 1971. godine na strogo zacrtanom programu u kojem je u središtu bio umjetnički film, najznačajnija ostvarenja u povijesti filma, taj zahtjevni program koji su oblikovali stručnjaci i zaljubljenici filma, održao se do danas zahvaljujući brojnim zanesenjacima filma. Njima dugujemo zahvalnost: publici posebno onoj brojnoj u "zlatnim godinama" Kinoteke, a još više današnjim malobrojnim ali stalnim i upornim posjetiteljima, kao i svim djelatnicima Učilišta kojima je Kinoteka i njezini programi najljepša čestitka za 80. godišnjicu djelovanja.